Društvene mreže postale su važan dio svakodnevice kako svakog čovjeka, tako i bilo koje djelatnosti. Za turističku djelatnost su upravo društvene mreže od iznimne važnosti, a pogotovo u svijetu milenijalaca. Kada planiramo putovanje ili kada želimo rezervirati mjesto u restoranu tu nam uvelike pomažu društvene mreže kao što su: Facebook, Instagram, Twitter i ostale. Jednim klikom iz udobnosti svoga doma možemo isplanirati gotovo cijeli godišnji odmor. Internet je svojom pojavom promijenio svijet, pa tako i turizam. U turizmu je tako potaknuo nestajanje tradicionalnih posrednika. Uveo je posrednike preko društvenih mreža koji jednim klikom olakšavaju izbor turističke destinacije. Također je omogućio izravan pristup svojim korisnicima, odašiljanje pouzdanih informacija, te je omogućio prikaz stanja poslovanja u stvarnom vremenu. S jedne strane smanjio je organizacijske i distribucijske troškove, dok je s druge strane olakšao i povećao praktičnost i fleksibilnost.
Doživljaje sa putovanja, snimljene slike, suvenire pokazujemo svojim prijateljima i poznanicima preko društvenih mreža
Doživljaje sa putovanja, snimljene slike, suvenire pokazujemo svojim prijateljima i poznanicima. Društvene mreže su uvelike promijenile način istraživanja novih mjesta koje želimo posjetiti. Virtualni svijet olakšao je osobama željnim putovanja donošenje odluka i podjelu iskustava. Prilikom odabira svoje destinacije, korisnici u svojim istraživanjima provjeravaju: sadržaj, ponudu, smještaj i pomno čitaju korisne savjete. Turistima je prilikom odabira turističke destinacije najvažnije sljedeće: atraktivnost destinacije, kvaliteta turističke ponude i dostupnost svih informacija. Kako biste vašim potencijalnim gostima pružili korisne informacije, trebate biti “online”. Ukoliko niste prisutni na društvenim mrežama, velika je vjerojatnost da vaša konkurencija jest.
REJTINZI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Ukoliko niste prisutni na društvenim mrežama, velika je vjerojatnost da vaša konkurencija jest.
Rejting na društvenim mrežama daje veliki doprinos razvoju i stvaranju ugodne slike u svijetu nekog turističkog odredišta. Zahvaljujući rejtinzima veći broj ljudi sudjeluje u razmjeni mišljenja i iskustava o nekom turističkom odredištu. Osnovna komunikacijska strategija u digitalnim kampanjama je ostvariti međusobno razumijevanje ponuditelja i potrošača u turizmu. Dobar publicitet stvoren u globalnom svijetu, doprinosi razvoju ugleda turističkih destinacija. Termini kao što su lajkanje, tagiranje, postanje, sheranje, bloganje, tweetanje… postali su dio svakodnevnog govora pojedinca.
Svaka turistička ponuda može se uspješno i u kratkom vremenu podvrgnuti „filterima“ koje čine drugi korisnici sa svojim iskustvima i savjetima. Uzimajući u obzir dvosmjernu neposrednu komunikaciju, razmjenu mišljenja, stavova, kritika i sugestija, ne iznenađuje što su društvene mreže danas veliki stimulator za donošenje odluke o putovanju.
FAZE ODABIRA TURISTIČKIH DESTINACIJA
Faze u procesu odabira turističke destinacije su slijedeće:
(1) spoznaja potrebe,
(2) traženje informacija,
(3) vrednovanje alternativa,
(4) kupnja i
(5) poslijekupovno vrednovanje.
Početna faza procesa odabira turističke destinacije je potrošačeva spoznaja potrebe ili problema. Do spoznaje potrebe mora doći prije no što započne donošenje odluke. Ako nema potrebe, nema niti donošenja odluke. Slijedeća faza je traženje informacija u procesu odabira tijekom koje je potrošač pobuđen na potragu za više informacija. Ona je jedan je od prvih koraka prilikom donošenja odluke o turističkom putovanju. Također se smatra ključnom za odabir turističke destinacije, kao i za planiranje i organiziranje putovanja. Ova faza je razlog zbog kojeg potrošači ostvaruju vrijednost od obrade dobivenih informacija kako bi donijeli bolju odluku.
Nakon što je prikupio dovoljno informacija, potrošač prelazi u fazu vrednovanja alternativnih solucija svojih potreba. Riječ je o vrlo složenom procesu, tj. o vrsti proizvoda ili usluga koje potrošač odabire, kao i o potrošačevim psihološkim procesima (vjerovanjima, motivaciji, stavovima, emocijama) i njegovoj uključenosti. U jednom trenutku potrošači ulaze u novu fazu, fazu kupovine. Nju karakteriziraju odluka o kupnji i sama kupnja. Odluka o kupnji djelomično ovisi o motivaciji, stavovima i vjerovanjima potrošača, društvenom i fizičkom okruženju potrošača, kao i intenzitetu vremenskog pritiska povezanog s kupnjom. Proces odabira nije gotov kada je ostvarena kupnja. Potrošač isto tako može doživjeti različite stupnjeve zadovoljstva konačnim ishodom. Dakle, može se očekivati da će biti uključen u poslijekupovno vrednovanje alternativa
Negativna strana društvenih mreža je ta da na temelju fotografija, videozapisa i rejtinga mogu stvoriti veliki pritisak turističkim djelatnicima prilikom predstavljanja njihove ponude javnosti.
Potrebno je uložiti puno truda, kreativnosti, i ponajviše volje, ali za početak najvažnije je da se društvene mreže prepoznaju kao odličan kanal za promidžbu.
